Lepota arhitektonskih objekata zavisi od više faktora. Najvažniji su proporcionalnost i harmoničnost. Harmonična proporcija najbolje se ogleda u proporcijama zlatnog preseka.
Po Euklidu ona glasi :
„Manje prema Većem kao Veće prema Celini.“
Ako je a= 1.0 onda je b=0.618 tj. a+b= 1.618 i ova veličina je poznata kao zlatna sredina (zlatni broj) ili zlatni presek .Predstavlja se grčkim slovom Fi i to je iracionalan broj: ϕ=1.6180339887499…
Pravougaonik, čije su stranice u odnosu 1: ϕ naziva se zlatnim pravougaonikom.To su 13/8, 21/13, 34/21, 55/34……Arhitektura antike i srednjeg veka koristila je u projektovanju proporcije u skladu sa zlatnim presekom. Zato objekti iz tog perioda izgledaju proporcionalno, skladno i lepo.Zlatni broj su koristili i slikari,muzičari,fizičari…a sve zbog toga što je ovaj broj utkan u samu prirodu i sva živa bića jer sve što se razvija čini to u određenim koracima. ϕ je i u proporcijama lica, ritmu otkucaja srca, strukturi DNK…
Zlatni broj je vezan i za Fibonačijev niz.To je niz brojeva: 0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144…Polazeći od brojeva 0 i 1 svaki sledeći broj je jednak zbiru prethodna dva.
Grafički Fibonačijev niz se predstavlja crtanjem kvadrata . Počinjemo sa dva kvadrata dužine stranice 1, koje nacrtamo jedan do drugog. Zatim iznad ta dva kvadrata nacrtamo kvadrat dužine stranice 2 (1+1=2). Zatim pored tako dobijenog pravougaonika 1+2 nacrtamo kvadrat dužine stranice 3 . Ako nastavimo sa dodavanjem novih kvadrata na sliku, takvih da je stranica novog kvadrata jednaka zbiru dužina stranica prethodna dva, dobijamo kvadrate čije su dužine stranica jednake brojevima Fibonačijevog niza.
Kada u tako dobijene kvadrate ucrtamo kružne lukove, dobijamo spiralu, koja je veoma dobra aproksimacija spirala koje se pojavljuju u prirodi kod puževa, u rasporedu semenki kod biljaka…izgledu galaksija.A sve je to lepše prikazano u filmu:
U AutoCAD-u zlatni presek možete nacrtati za <5 min. primenom naredbi Rectangle i Arc. Nastavite sa čitanjem